Pojavnost požara u ruralnim područjima kao posljedica deagrarizacije

Analize zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta indikator su kako klimatskih i okolišnih promjena, tako i socio-ekonomskog restrukturiranja koje ostavlja tragove u okolišu. Demografsko starenje stanovništva, prijelaz iz poljoprivrede i industrije u tercijarni sektor, migracije i sl. ostavljaju traga na poljoprivrednim i šumskim zemljištima. Najčešće posljedice opaženih demografskih i socio-ekonomskih trendova u Hrvatskoj su napuštanje obradivih površina i njihovo pretvaranje u travnjake i šume. Takvi procesi dokazano su povezani i s porastom broja požara.

Naš istraživač Marin Cvitanović bavi se analizama promjena zemljišnog pokrova pod utjecajem demografskih i socio-ekonomskih promjena. Dio istraživanja posvetio je upravo poveznici između socio-ekonomskih promjena i promjena u zemljišnom pokrovu s jedne strane i pojavnosti požara u Hrvatskoj s druge. Dio istraživanja usmjerio je na područje Dalmacije te je uspio povezati promjene u vegetaciji sa socio-ekonomskim prestrukturiranjem u posljednjih 40ak godina. Takve promjene omogućile su rast i razvoj gorivog materijala na napuštenim poljoprivredim područijma koji je utjecao na opožarenost analiziranog područja. Rezultate analize izložio je na XI. Međunarodnim danima „Grandes problemas do Espaco Europeu“ održanim 27. i 28. svibnja 2016. na Sveučilištu Porto u Portugalu. Prezentaciju pogledajte ovdje.

Save